Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) objavilo je da je završen Međunarodni zimski popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC) koji je pored ostalog prvi put na zimovanju u Srbiji potvrdio prisustvo četiri vrste striktnih selica – sprudnika migavca, žute čaplje, male sprutke i vlastelice.
Uporedo, sredinom januara, bio je organizovan i popis ptica grabljivica u Panonskoj niziji, a u Srbiji je ovo dodatno istraživanje sprovedeno samo u Bačkoj, Banatu i Sremu.
Ptice su popisivane sa brodova, iz automobila ili pešice. Popis je obuhvatao patke, guske, labudove, gnjurce, ronce, čaplje, galebove i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.
Terenci i volonteri Društva za zaštitu i proučavanje ptica su pojedine lokalitete obilazili u saradnji sa upravljačima i čuvarima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave vodama i zaštitom prirode.
Fokus je kao i prethodnih godina bio usmeren na zaštićena područja, a ove sezone dve najbrojnije vrste bile gluvara i obični galeb, dok su sve ostale bile znatno malobrojnije.
Od ostalih retkih vrsta zimovalica sa severa beleženi su još mali i veliki labudovi, patka ledenjarka, crni i baršunasti turpani, srednji ronci, crni orlovi, prevezi, ušati gnjurci, veliki crnoglavi galeb, crni galeb i ritske sove.
Znatno učestaliji bili su nalazi selica koje izuzetno retko ostaju u Srbiji tokom zime, poput ražanjeva, mrkih sprudnika, malih belih čaplji, zlatnih vivaka, mrkih galebova, gakova, čaplji govedarki, velikih i malih carskih šljuka, polojki, crnih roda, sprudnika ubojica i drugih.
Posebno je iznenadilo masovno prezimljavanje inače malobrojnih plovki čegrtuša i zviždara, a po prvi put je broj globalno ugroženih malih labudova premašio trocifrenu brojku – 101. Ipak, zabrinjavajuće je dalje opadanje brojnosti gluvare i liske, kao i veliko zagađenje i komunalni otpad svuda duž naših vodotokova.
Veliki problem za ptice je i nelegalno uzurpiranje priobalja jezera i reka, hemijsko zagađenje, preoravanje slatina i vlažnih livada, jer predstavlja veoma negativan odnos prema vodi kao prirodnom resursu.
Iz DZPPS-a navode da se saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica, lovnih vrsta na međunarodnom nivou, a podiže se i svest o važnosti vodenih staništa za očuvanje biološke raznolikosti.
