Uslovi za osnovnu obradu, predsetvenu pripremu i setvu ozimih useva jesenas su bili nepovoljni, jer se kasnilo sa ubiranjem preduseva, zbog čega je došlo i do kašnjenja u setvi svih ozimih strnina, prvenstveno ječma, rečeno je na stručnom skupu koji je krajem prošle nedelje održan u Edukativnom centru za poljoprivrednike u Somboru, u organizaciji Poljoprivredne stručne službe Sombor (PSS Sombor).

Kako je istaknuto, tokom prošle godine palo je više padavina nego prethodnih godina, takođe je i raspored padavina bio znatno povoljniji, a prošlu proizvodnu godinu karakteriše i smanjenje ili izostanak osnovnog đubrenja, kao i značajan udeo nedeklarisanog semena u setvi ozimih strnina.

Trenutno stanje ozime uljane repice veoma je dobro, na usevima nema značajnijih oštećenja. Usevi pšenice su slabije razvijeni, jer ima oštećenja lisne mase. Pšenica se trenutno nalazi u fazi od jedan do dva lista, pa do faze bokorenja, a na usevima su prisutna oštećenja od glodara i drugih štetočina.

Stručnjaci PSS Sombor su naveli da trenutno u zemljištu ima dovoljno vlage, kao i da na pojedinim parcelama postoji mogućnost prekomernog vlaženja i ispiranja lakopristupačnog azota u niže slojeve zemljišta. Sadržaj lakopristupačnog azota varira od parcele do parcele, od kulture do kulture, a značajan je i uticaj preduseva.

Veliki deo lakopristupačnog azota nalazi se na dubini od 30 do 60 i od 60 do 90 centimetara. Razlike u sadržaju lakopristupačnog azota posledica su različite upotrebe mineralnih đubriva, ali i različitih načina korišćenja žetvenih ostataka.

Preporuka poljoprivrednicima je da u predstojećoj prihrani koriste kisela đubriva kao što su urea i AN i da svaku parcelu đubre na osnovu rezultata analize zemljišta.

U zavisnosti od preporučene količine hraniva prihranjivanje treba obaviti u više navrata. Ako je preporuka do 60 kilograma azota po hektaru, prihranjuje se u jednom navratu, ako je 60-120 kilograma u dva navrata, dok količine preko 120 kilograma po hektaru treba primeniti u tri navrata.