Nećemo GMO na našoj teritoriji!

Članovi Ekološkog pokreta Odžaka nastavljaju sa organizovanjem tribina na kojima se stalno obrađuju neke životne teme od interesa za užu i širu društvenu zajednicu. Ovog puta ekolozi su doveli u goste dr Irenu Baret, nutricionistu, lekara prirodne medicine i nezavisnog istraživača, koja je dobro poznata široj javnosti Srbije kao promoterka zdravog načina življenja, ali i po svojoj beskompromisnoj borbi protiv genetički modifikovanih organizama.

Bio je to još jedan pun pogodak ekologa, jer je ova tema privukla dosta slušalaca koji su u nepuna dva sata koliko je skup trajao, čuli niz zabrinjavajućih informacija koje ukazuju na to da ovaj problem ne treba marginalizovati.

– Rizici po zdravlje čoveka su naučno dokazani i veoma ozbiljni. Kompanije koje proizvode ova semena gledaju samo na svoj profit i nimalo ne vode računa o tome koliko takvi proizvodi nanose štetne posledice po zdravlje ljudi. Mnogi od njihovih lobista padaju na životnom ispitu etike i morala. Ugroženo je i zdravlje zemljišta i celokupnog ekološkog sistema koji se zagađuje genetski modifikovanim materijalom iz semena, polena, kao i lišća i cvetova i kore koje padaju na tlo. Tu je i zaprašivanje, koje takođe pogoduje opstanku novih vrsta. Sva hrana koja je genetski modifikovana (biljnog porekla, kao i od životinja koje su hranjene GM sojom, kukuruzom i drugim biljkama), GM lekovi, kozmetika koja sadrži GM materijal, zatim tu je i GM pamuk za odelo i drugu upotrebu – sve ovo predstavlja veliki zdravstveni rizik i dobro je biti obavešten o tome – istakla je Baretova.

dr Irena Baret
Osim zdravstvenih problema, tu su i problemi ekonomske prirode. Uvaženi predavač je spomenula i slučaj iz 2010. godine kada je u Ratkovu pronađena velika količina posejane genetski modifikovane soje, koju je država uz dosta problema morala uništiti, što je naišlo na otpor poljoprivrednika.

– Pri kupovini GM semena seljak potpisuje ugovor od oko 40 strana, koji često i ne pročita – da pristaje da kompanija ne snosi nikakvu pravnu odgovornost i da seljak nema pravo da tuži kompaniju za bilo kakve posledice u vezi sa GM semenom. Danas niko ne želi da kupuje genetski modifikovanu hranu i seljak neće imati kome da je proda i kada bi izabrao da je uzgaja. Svako bi radije potrošio na kupovinu zdrave, prirodne hrane za svoju porodicu i upravo u proizvodnji organske hrane iz semena koje nije genetski modifikovano, leži najveća zarada za proizvođače. Ono što vređa ljudsko dostojanstvo jeste da oni koji znaju istinu, korumpirani biznismeni, političari i pojedini naučnici svesno obmanjuju neobavešteno građanstvo – rekla je Baretova.

Sadašnji zakon o GMO štiti načelno Srbiju od uzgoja GMO na našim njivama, ali se u praksi ne primenjuje. Zato je potrebno doneti podzakonska akta kojima će se pooštriti kontrola stočne hrane na prisustvo GMO u količinama većim od dozvoljenih.

Učesnici tribine su jednoglasno podržali Deklaracije protiv GMO koju su kao predlog Skupštini opštine Odžaci podneli članovi Ekološkog pokreta Odžaka. Uradili su to imajući u vidu stav “Ostavimo zemlju naših predaka našoj deci bez genetski modifikovanih organizama”. Mi ne želimo GMO na našoj teritoriji – poručili su ekolozi odbornicima lokalnog parlamenta.

Čuli smo na ovoj tribini obilje zanimljivih i upozoravajućih činjenica o kojima moramo ozbiljno porazmisliti i krenuti odlučno u rešavanje ovog problema, moglo se čuti posle predavanja dr Irene Baret i Marka Nikolića koji je govorio o toksinima u hrani.

Categories: